terça-feira, 3 de setembro de 2024

Papa Francisco to’o ona iha Indonezia, nasaun ida ne'ebé iha musulmanu barak liu iha mundu

Lusa- Tradusan ba tetun husi Timor Hau Nian Doben

Jacarta, 03 set 2024 (Lusa) - Papa aterra ohin iha Jakarta, kapitál Indonézia, nasaun ida ne'ebé iha musulmanu barak liu iha mundu, hanesan  destinu uluk husi viajen ida ne'ebé sei lori Papa Francisco ba Timor-Leste, Papua Nova Guiné no Singapura.

Aviaun Ita Airways ne'ebé lori Papa, no mos delegasaun Vaticano nian no jornalista sira nain 75, aterra iha aeroportu internasionál Jakarta molok tuku 11:30 (05:30 iha Lisboá), hafoin semu oras 13, hanesan plano.

Ministru Assuntu Relijiozu Indonézia nian , Yaqut Cholil Qoumas, ba simu papa iha aeroportu no papa sei deskansa durante loron tomak ida ne’e hodi deskansa husi voo no hatoman diferensa oráriu nian. 
Iha loron quarta-feira, hahu agenda ofisiál iha Nunciatura, ne'ebé  papa sei hela iha Jakarta durante loron tuir mai , no sei hasoru imigrante balun no ema ki'ik ne'ebé simu tulun husi Komunidade Sant'Egídio iha nasaun ida  ne'e.

Tuir autoridade Indonézia sira, besik 4.300 soldadu no 4.700 ajente polísia, inklui franco-atirador sira, hetan ordens atu garante seguransa ba papa durante evento barak sira  iha nasaun aziátika ne'e, entre 03 no 06 fulan-setembru.

Líder katóliku ida ne’e, ho tinan 87 no saude ne'ebé frájil, mos hetan akompaña husi membru husi Guarda Suíça Vaticano nian. 

Papa ida ne’e hanesan papa numeru tolu maka vizita Indonézia, depois de  Papa Paulo VI, iha 1970, no Papa João Paulo II, iha 1989, no espera katak Papa Francisco sei hatudu diálogu ho Islam no relijiaun sira iha arquipélagu, no mos luta kontra mudansa klimatika sira.

Durante vizita ne’e, Papa Francisco sei hasoru ho  Prezidente sessante, Joko Widodo, no mos ho representante relijiozu sira, alem de partisipa iha eventu inter-relijiozu iha mesquita Istiqlal, iha Jakarta, no celebra misa iha estádiu Gelora Bung Karno, ne’ebé espera katak ema 80 mil sei partisipa


Katóliku sira reprezenta de’it 3.1% husi habitante 270 millaun iha Indonézia, maibé nasaun ne’e sei kontinua hanesan populasaun katóliku numeru tolu boot liu iha Ázia, depois de  Filipina no Xina, enkuanto  musulmanu  sira reprezenta 89.4%.

Indonézia, ne’ebé normalmente pratika Islám moderadu, hahu hare aumentu influensia  husi grupu radikal sira iha dekada sira liu ba , maski sira ne’e menus ativu iha tinan ikus, tuir ajensia notísia EFE.

Francisco, ne'ebé iha problemas ho mobilidade ne'ebé obriga nia atu uza kadeira de rodas, sei vizita mos Papua Nova Guiné, Timor-Leste no Singapura, ida ne'e hanesan viajen ida ne'ebe boot liu ke nia halo hanesan papa.


Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.