sexta-feira, 13 de setembro de 2024

“Se loos maka hipócrita”? Ó mak hipócrita Rui Araújo!

Guilherme Gusmão

Hau le’e iha Facebook katak Rui Araujo husu ba Timor Oan sira sé maka sai ema hipocrita tanba Papa husik Timor no hahú kritika barak kona ba komportamentu aat no antisosiasl Xanana Gusmão nian iha aeroporto bainhira ba despede Amu Papa.

“Se loos maka hipócrita? Santo Padre foin liu minutu belun deit, atitude LA RESPEITA Katuas sira viral fali kedas!…”, Rui Araújo.

Ha’u iha novidade ida ba ó Araújo! Ó ema hipocrira, ó maka hanoin katak ami tenki nonok liu uainhira ita hare’e ita nia lider halo sala boot hasoru Timor Oan sira? Papa la dehan ba nonok hasoru injustisas hasoru povu no rai ida ne’e, Amu Papa dehan ba haree ita nia inan, aman no avo sira, Francisco la dehan ba defende ema koruptor, ema la respeita familia, ema imoral ne’ebe kaer labarik feto sira nia susu no rei sira nia ibun, lafaek sira ne’e maka ita tenki kuidadu tanba destroi ita nia kultura no ita nia identidade…ó nia identidade mos konfuzaun boot iha ó nia moris, los ka lae? 

Tanba sa labele sai viral komportamento imoral Xanana nian iha aeroporto? Ida ne’e naran maka karma, ida ne’e sinal Maromak nian hodi desmaskara Ramos-Horta no Xanana Gusmao ne’ebe iha Papa nia oin sira nia komportamento hanesan anju maibé iha kotuk sira trata Povu aat liu balada fuik.

Rui, ó iha ne’ebe uainhira sira halo despeju ba familia barak iha Tasi Tolu? Tanba sa ó la hamrik no bolu ita nia ukun nain sira hipócrita? Tanba sa ó nonok deit no uainhira povu kiik koalia kona ba ó nia kamarada lafaek sira ó hamrik kedas hodi defende sira. 

Keta lori Amu Papa nia naran ba insulta ema ne’ebe koalia lia loos. Amu Papa mos husu ba joven sira halo “ barulho” maibe halo barulho hasoru lafaek sira maka perigozu tebes, keta haluha saida maka iha ó nia governo akontese ho Mauk Moruk.

Ó hanesan mediku ida ó haree hospital sira nia kondisaun, aimoruk laiha, povu barak mate tanba ukun nain nia ukun sabraut no ita boot halo saida? Nonok deit, hipócrita, halo moe  Juramento de Hipócrates ne’ebe ita boot halo ba sai mediku. Ita boot hatene maka koko estraga partidu FRETILIN hodi hetan kadeira foun ida, maibe, la hetan, boy!

Lalika stress bainhira joventude kritika ita nia ukun nain sira, lalika tauk, tenke fo’o forsa ba sira tanba joven barak mate maka ita nia rai hetan independensia.

Ita boot la preokupa ho liafuan Papa nian? Ka ita boot mos sente aan ladiak tanba ita boot mos bele tama iha lafaek nia kategoria? Dr Rui Lafaek Araújo? Karik ita boot mos hamrik tanba hamutuk ho lafaek sira hodi hetan benefisiu ba ita nia aan rasik?

Husik povu hakilar kona ba injustisa ne’ebe povu enfrenta, tanba povu nia lian Maromak nia lian!

quinta-feira, 12 de setembro de 2024

LAFAEK XEFI HALO MOE POVU NO TIMOR-LESTE TANBA NIA AROGANSIA

Maubere Tuba Rai Metin

Papa Francisco mai vizita Timor no halo povu nia fuan kontenti tebes, diferente ho ita nia ukun nain sira ke ema arrogante, naokten, bosokteen no loron kalan sama povu nia direitu, Papa ema ida ke hadomi ema kiak no ema ne’ebe vulneravel  no gava povu no dehan katak buat ne’ebe diak liu ke Timor-Leste iha maka ninia Povu, no saida maka diak liu maka Povu iha maka labarik sira.

Ita haree ita nia ukun nain sira, Papa la gava sira, karik Francisco hatene saida ke sira halo hasoru povu ida ne’e, povu ida ne’e ema ho laran osan mean, laran diak no Amu Papa senti duni ida ne’e bainhira nia halo kontaktu ho Maubere Oan sira.

Povu rihun ba rihun ba assiste missa iha Tasi Tolu, balu mai hosi dook tebes karik hamirik iha ne’eba no la han ka hemu, sorte maka la akontese moras ba povu bainhira hein oras ba rona Papa nia missa. 

Hau haree lafaek barak iha Tasi Tolu maka tur iha oin hodi assiste missa, no bainhira Papa koalia kona ba Lafaek sira ke bele tata makas, hau hamanasa mesak tanba hau hateke ba ema ke tur iha oin no hanoin katak karik sira sente la diak ona tanba diskursu Papa nian, tanba la iha lafaek ke tata Maubere Oan hanesan sira.

Lafaek sira ke tur iha oin (lee governu) sira la tata deit Maubere Oan nia liman, sira tata Maubere Oan nia moris, tata Maubere nia moris tomak, sira maka lafaek ke servisu hasoru povu ida ne’e lor-loron hodi habokur sira nia bolsu no husik Maubere Oan terus ba beibeik, lafaek sira ne’e ukun ho venenu ke povu tenke hemo no dala barak mate tanba sira ukun ho laran aat.

Lafaek nia xefi sira, Xanana, nia koitadu senti ke ninia “fitun” la nabilan ona, tanba besik Papa lafaek xefi  ne’e nia la dun ema importante ida, entaun Xefi Lafaek sira  rezolve kria problema iha aeroporto ho nia arogansia no halo ita hotu moe no hatun Timor-Leste nia naran iha mundu nia leet. 

Depois de hakilar no dudu Papa Francisco nia ema, ema hakilar katak lafaek senior ida ne’e maka primeiro-ministro, Papa nia ema lakohi hatene se nia PM ka liurai ka saida deit, tanba tenki respeita Vatikano nia protocolo no se se deit tenke respeita. Ita hotu hatene ona katak lafaek xefi ida ne’e nia hanoin katak nia boot liu lei, protocolo, boot liu Maromak no boot liu hot-hotu maibe seguransa Papa nian maka hanorin lafaek xefi didiak.

Meiu millaun Maubere Oan hola parte iha missa Tasi Tolu no la iha problema nein ida, povu la kria instabilidade, povu lao ho fé no domin, maibe, lafaek nia xefi sira maka estraga ita nia imajen no halo problema iha Papa Francisco nia sorin, hakilar hanesan ema isteriku, falta respeito ba Amu Papa, hau moe, moe tebes. Depois lafaek xefi ba sai kareta hanesan Papa maibe la hetan nein povu nia espiritu santo, nia hakilar mesak, hau komesa hanoin katak karik taka nia iha instituisaun mental ida tanba nia ulun mos moras mental todan ona.

Lafaek xefi to’o ona tempu ba deskansa no lori ó nia lafaek iha governu ho ó tanba imi hamoe deit ami no Timor.

Haree video lafaek xefi hakilar hanesan ema isteriku no lanu  ida iha ne’e.

terça-feira, 10 de setembro de 2024

Francisco fo’o hatene ba timor oan sira kona ba "lafaek" sira ne'ebé hakarak troka identidade no istória



Sapo - Lusa em Português - Tradusaun ba Tetun husi Oan Kiak  ba Timor Hau Nian Doben

Díli, 10 set 2024 (Lusa) - Papa Francisco ohin fo’o hatene timor oan sira, iha faze final misa iha Tasi Tolu, ba kuidadu ho "lafaek sira" ne'ebe hakarak troka identidade no istória Timor-Leste nian.

"Imi tenke  atentu, tanba ema hatete mai ha'u katak iha tasi  lafaek sira  moris iha ne’eba. Lafaek sira ne’e  nani no sira tata maka’as. Tenke iha atensaun ho lafaek sira ne’e, lafaek ne’e hakarak troka imi nia  identidade no istória”, dehan Francisco.

"Labele ba besik lafaek  sira nee tanba sira tata no tata tebes", nia  dehan, ho timor oan sira basa liman, hafoin halo tradusaun ba Tetun.

Francisco dehan dala ida tan katak buat ne’ebe diak liu ke Timor-Leste iha maka ninia Povu, no saida maka diak liu maka Povu iha maka labarik sira.

"Povu ida ne'ebé hanorin sira nia labarik atu hamnasa, maka povu ida ne'ebé iha futuru," dehan Francisco no husu ba timoroan sira hodi kontinua iha labarik barak.

Papa mos husu hodi timoroan sira tenki fó atensaun ba katuas sira, tanba "sira mak ita-nia rai nia memória”.

"Obrigado, obrigado barak ba imi nia karidade, ba imi nia fiar. Imi kontinua la’o ba oin ho esperansa”, nia dehan no momentu balun tan no nia husik Tasi Tolu nia palku, ne’ebe ema rihun ba rihun sei hela iha ne’eba. 

Autoridade sira estima  atak liu hosi ema meiu miliaun iha Tasi Tolu, iha nasaun ida ne’ebé iha 1.3 miliaun ema ne’ebé 98% mak katóliku sira.

Papa Francisco komesa vizita ba Dili, kapitál Timor-Leste, iha segunda-feira, parte husi vizita ida ba rejiaun ne’e,  nia vizita ona  Indonézia no Papua-Nova Guiné, no sei remata iha Singapura iha Sesta-feira, vizita ida ne’e hanesan vizita naruk liu iha nia pontifikadu.

Nota do blogue: Foto da página do Crocodilo, ahhh, desculpem, quero dizer do Primeiro-Ministro Xanana Gusmão.

Francisco alerta timorenses para "crocodilos" que querem mudar identidade e história

Sapo - Lusa 

Díli, 10 set 2024 (Lusa) - O Papa Francisco alertou hoje os timorenses, já na fase final da missa em Tasi Tolu, para terem cuidado com os "crocodilos" que querem mudar a identidade e a história de Timor-Leste.

Estejam atentos, porque me disseram que em algumas praias vivem crocodilos. Os crocodilos que nadam e têm uma mordida forte. Estejam atentos a esses crocodilos, que querem mudar-vos a cultura e a história", afirmou Francisco.

"Não se aproximem desses crocodilos porque mordem e mordem muito", disse, perante os aplausos dos timorenses, depois de ter sido traduzido para tétum.

Francisco voltou a salientar que o melhor que Timor-Leste tem é o seu povo e o melhor que o povo tem são as suas crianças.

"Um povo que ensina as suas crianças a sorrir, é um povo com futuro", disse Francisco, pedindo aos timorenses para continuarem a ter muitos filhos.

O Papa pediu também para que os timorenses cuidem dos mais velhos, porque "são a memória da terra".

"Obrigada, muito obrigada pela vossa caridade, pela vossa fé. Sigam em frente com esperança", disse, deixando momentos depois o palco em Tasi Tolu, onde permanecem milhares de pessoas.

As autoridades estimam que estejam em Tasi Tolu mais de meio milhão de pessoas, num país com 1,3 milhões de pessoas, 98% das quais são católicas.

O Papa Francisco iniciou segunda-feira uma visita a Dili, capital de Timor-Leste, no âmbito de um périplo que está a fazer à região, tendo já passado pela Indonésia e Papua Nova Guiné e que termina em Singapura, na sexta-feira, naquela que é a mais longa viagem do seu pontificado.

MSE // VM

Lusa/Fim

Foto, Facebook.

Francisco defende “impulsu iha evanjelizasaun ” kontra “ buat hotu-hotu ke hatun ka halo moe”

Lusa em Português - Tradusaun Tetun hosi Oan Kiak ba Timor Hau Nian Doben

Francisco hatete ohin katak Timor-Leste tenki renova “impulsu  iha evangelizasaun” kontra buat “hotu-hotu “ ke hatun ka halo moe” no destroi “ema nia moris” no inklui violensua no “ laiha respeitu ba dignidade feto sira”.

Papa ne’ebé komesa vizita loron tolu iha kapital Timor nian,  hahú husi segunda-feira, ko’alia iha Catedral Imaculada Conceição, iha enkontru ho bispu, sacerdotes, diakonu, ema konsagradu , seminarista no katekista sira.

"Ita boot sira nia nasaun ne’ebé iha istória kristaun naruk, presiza ohin loron atu renova impulsu iha evangelizasaun, hodi halo mina-morin hosi evangelhu to’o ba ema hotu: mina- morin rekonsiliasaun no dame nian  hafoin terus  tinan barak ho sofrimentu hosi guerra," hatete Francisco.

Papa ne’e koalia kona  ba Evangelhu hosi João no istória bainhira Maria hamoos ain Jesus ho mina-morin nardu puru nian,  no depois hamos nia fuuk no  espalha perfume iha uma.
 
Tuir  Francisco, iha Timor-Leste, “mina-morin  evangelho ” tenki mos ajuda “ema ki’ik atu hamriik fila fali” no sussita “kompromisu halo hamrik destinus ekonomikos no sosiais  nasaun nian” no hanesan “mina morin justisa kontra korupsaun,” ne’ebé la bele tama iha komunidade no paróquia sira, Papa dehan.

"No , liu-liu, perfume evangelhu tenki fahe kontra  hot- hotu ne’ebé hatun an ka halo moe,  adultera (halo falsu) no destroi  ema nia moris , kontra kanek ne’ebé kria vazio iha laran no sofrimentu, hanesan lanu , violénsia no falta respeitu  dignidade ba  feto sira," Papa hatete.

“Feto sira mak di’ak liu iha Igreja, sira  alin ka inan Povu Maromak  nian,”nia dehan, no nia simu aplauzu hosi ema hotu prezente iha eventu ida ne’e. 

Francisco hatete katak “Evangelho Jesus nian iha poder atu hadia realidade sira  ne'e no kria sosiedade foun,” sublinhando katak tenki “hatohar kulit ” no sai husi “religiozidade ne’ebé barukteen no kómoda."
Papa mos husu ba amu lulik  sira atu la iha “sentimentu superioridade relasionadu ho povu, ne’ebé bele indús iha tentasaun ba orgullu no poder.”

Tuir Francisco, ministériu la’ós “prestíjiu sosial.”

“ Lembra ida ne’e: ho mina-morin ita unta Kristu nia ain, maka ain hosi maun-alin sira iha fé (fiar), hahú husi ema kiak liu,” Papa hatete, nia lembra  katak amu lulik mak “instrumentu bensaun nian” no “la bele  aproveita nia funsaun”.

Papa mos husu atu “ aprofunda doutrina kristã hodi “tasak  formasaun espiritual, katekétika no teolojika,” tanba “buat hotu mak serve  atu anúnsia Evangelhu”,  iha kultura Timorense no “iha tempo hanesan purifika husi forma no tradisaun arkaika sira no dala ruma superstiziozu.”

Loron segundu  hosi vizita Papa iha Dili inklui mos enkontru privadu ho membru sira hosi kompanhia de Jesus no missa papal, ne’ebé sei hala’o iha Tasi Tolu, serka kilometro 10 husi oeste Dili no sei simu Timor oan rihun ba rihun .

Pope set for huge East Timor mass, half of nation expected

AFP - news.com.au - September 10, 2024 

Pope Francis was set to hold one of the biggest masses of his papacy on Tuesday in East Timor, with more than half of the country's 1.3 million people expected to attend.

The 87-year-old pontiff landed to a rock star welcome Monday in the capital of Dili, where tens of thousands of jubilant devotees lined the streets, screaming and waving flags as he drove through the seaside city.

"I am so happy for everyone in East Timor. Now I want to see Papa Francisco here, and give my present to Papa Francisco. I am so emotional," said Mary Michaela, 17, who said she would attend the pope's Tuesday mass.

The pope has so far appeared in good health during the gruelling 12-day tour of the Asia-Pacific that has taken in Indonesia and Papua New Guinea and will conclude in Singapore.

On his first day in East Timor he addressed the country's leaders, hailing a new era of "peace" since independence in 2002, but called on them to prevent abuse against young people in a nod to recent Catholic church child abuse scandals.

But the main event of his trip to the Catholic-majority country will be the mass in Dili's wetland area of Tasitolu.

Around 300,000 people have officially registered for the mass, but hundreds of thousands more are expected outside, bringing an expected total of between 700,000 and 750,000, according to the Vatican and organisers.

The sheer number of people caused at least one local telecom company to inform customers their signal would be affected by the pope's visit.

In 2023, around a million people congregated in the Democratic Republic of Congo capital Kinshasa for Pope Francis' visit. 

The record is still held by Philippine capital Manila in 2015 where more than six million people are believed to have gathered to see Francis.

- Cost criticism -

The rest of the pope's schedule on Tuesday includes meetings with the Catholic faithful at a cathedral, Jesuits and children with disabilities.

Thousands of people were already packing the streets on the pope's route to his first meeting early on Tuesday.

It is only the second papal visit to the country, where around 98 percent of the population is Catholic, since John Paul II.

East Timor's capital had a $12 million makeover before the visit and that includes $1 million spent on the pope's altar, where he will sit on stage next to a crucifix.

The cost has courted some criticism as East Timor is one of the poorest countries in the world.

Rights groups also say some makeshift homes were demolished in preparation for the mass in the area where it will be held. The government says they were erected illegally.

Authorities have also relocated street vendors in areas where Francis will travel, prompting further censure on social media.

One street vendor Januario Soares, 40, told AFP several days ago police arrived at his stall selling second-hand clothes and attacked him and others.

"They came to take the goods we were selling, then they immediately used violence on us," he said.

But others who had travelled to see the pope were more optimistic about the occasion.

"There are still many problems that need to be taken care of, but the pope has come here to bring joyful news," said Felix Kosat, an Indonesian Catholic priest.

"So let's make changes."

bur-jfx/mca

Photo, Facebook.

segunda-feira, 9 de setembro de 2024

Francisco aterra iha Díli ba vizita loron tolu

Lusa em Português - Tradusaun ba Tetun hosi Timor Hau Nian Doben

Papa Francisco to’o  ohin iha Díli, Timor-Leste, atu halo vizita ofisiál loron tolu, ne'ebé mak marka momentu istóriku ba nasaun ida ne'ebé relijiaun katólika maka domina. Ida nee primeira vez maka  Papa ida ne'e vizita Timor-Leste, no vizita ida ne’e hakarak hametin relasaun entre Igreja Katólika no nasaun timorense, ne’ebe relijiaun importante tebes ba populasaun nia moris loron-loron.

Durante vizita ida ne'e, Papa Francisco sei partisipa iha evento barak, inklui missa balun, hasoru malu ho lider polítiku no relijiozu sira, no vizita fatin istóriku no kultural importante. 

Iha esperansa katak Papa sei hatudu mensajen  kona ba dame, rekonsiliasaun no solidariedade, ne'ebé maka sai asuntu principal iha nia pontifikadu, partikularmente iha nasaun ida ne'ebé sei iha kanek hosi konflikto sira  no luta ba independénsia.

Papa nia vizita ba Timor-Leste haree hanesan bensaun no momentu uniaun ba timor oan sira, timor oan barak hein vizita ida ne’e ho ansiedade. Iha nia ajenda, Papa sei hasoru malu ho joventude no komunidade lokal sira, hodi sublinha importansia juventude nian no konstrusaun ba futuru ida sustentavel ba nasaun ida ne’e.

Vizita ida ne’e simboliza apoio ne'ebé Igreja Katóliku kontinua fó ba dezenvolvimentu sosial no espiritual Timor-Leste nian, no espektativa makas tebes kona ba impaktu pozitivu ne’ebe Papa Francisco bela iha kona ba  questaun hanesan justisa sosial, kiak no direitus umanus iha rejiaun.

domingo, 8 de setembro de 2024

Movimentu ke defende Ximenes Belo husu atu bispu fila mai Timor-Leste


Lusa em Português - Tradusaun ba Tetun hosi Timor Hau Nian Doben

Movimentu Nasional Solidariedade ba bispu Ximenes Belo hatama petisaun ida atu solisita  intervensaun hosi autoridade timor oan sira ba Vaticano hodi husu ba  Nobel da Paz ne'ebe akuzadu ho  alegasaun abuzu  ba labarik sira atu nia fila fali ba nassau ida ne’e.

Iha 2022, Vaticano anuncia katak impoin  sansaun disiplinar balun  ba bispu timor oan Ximenes Belo, hafoin  alegasaun katak Nobel da Paz halo abuzu  seksual ba labarik menor idade sira iha tinan 1990 iha nia rai laran. 

Petisaun ne'e, ho data 26 Agostu ne’ebe Lusa hetan assesu ohin loron, mak hatama ba primeiru-ministru timor oan, Xanana Gusmão, no Prezidente, José Ramos-Horta, husi Senado dos Liurai no Organizasaun Komunidade Inteletuál Timor Oriental  (OCITO) ne’ebe lori naran movimentu ida ne'e.

Iha petisaun ida ne’e, movimentu ida ne'e  husu ba primeiru-ministru no Prezidente atu "transmite aspirasaun no pedidu sira" ba Papa Francisco, ne'ebé sei hala'o vizita entre segunda no kuarta-feira ba Timor-Leste.

"Povu timor oan, ho ansiedade boot, hakarak katak ami nia aman doben, bispu, fila lalais hodi hasoru malu ho nia povu ne'ebé nia hadomi, no hamutuk kontribui ba konstrusaun futuru di'ak liu ba Timor-Leste," bele lee iha petisaun.

Movimentu ne'e mós husu atu solisita ba Santa Sé atu fo’o fila fali “ privilejiu hotu-hotu”  ba bispu Ximenes Belo, "no mos rekonese nia esforsu boot atu proteje ema barak ne’ebe hetan perseguisaun durante okupasaun hosi  forsas invazoras Timor nian”.

"Ami solisita ba boa vontade Vaticano nian, ne'ebé bazeia ba dokumentu pontifício “Fraternidade Humana” , atu konsidera fali nia pozisaun kona ba bispu, no rekonese nia hanesan aman Nasaun nian, amu no bispu, ne'ebé timor oan oan barak  hatuur konfiansa iha tempu difisil, no maintain esperansa ne’ebe sei moris ho timor oan barak ”, salienta.

Movimentu ida ne'e husu ba Papa Francisco atu "komunika" ho bispu timor oan hodi, liu husi "dalan konstrutivu no viável," fo’o aliviu ba sofrimentu, angústia no solidaun" ne'ebé Ximenes Belo enfrenta tiha ona iha tempu naruk.

Kastigu sira ne'ebé Vaticano fo’o ba bispu Ximenes Belo inklui limite ba nia movimentu no ezersisiu ba nia  ministeriu, no mos proibisaun atu mantein kontaktu voluntáriu ho labarik sira ka ho Timor-Leste

Iha setembru 2022, jornal neerlandês De Groene Amsterdammer publika testemunhu husi alegada vitima abuzu seksual sira,bainhira sira menor idade, krime sira ne'e akontese durante tinan barak no bispu halo krimi sira ne’e bainhira sei  ezerse kargu  hanesan ex-administrador apostóliku Díli nian no Nobel da Paz.

Ximenes Belo anunsia  nia rezignasaun  husi kargu administrador apostóliku Díli nian iha novembru 2002, no nia alega problema súde no nesesidade periodu naruk atu rekopera.

Bispu timor oan ida ne'e hela tinan barak iha Portugal,  nomeadamente iha rezidénsia Salesiano sira iha Lisboa, maibé  hosikedas denúnsia husi jornal neerlandês, nia paradeiru la konhesidu publikamente.

sábado, 7 de setembro de 2024

Polísia Indonézia kaer suspeitu hitu ne'ebé halo planu hodi ataka Papa

Lusa em Português - Traudusaun ba Tetun hosi Timor Hau Nian Doben

Jacarta, 07 Setembru 2024 (Lusa) - Polísia Indonézia anunsia ona detensaun ba ema hitu ne'ebé suspeita halo planu  atu halo ataque ba papa durante vizita Papa Francisco iha nasaun ida nee, ne'ebé ramata ona iha sexta-feira.

Maioria suspeitu sira nia detensaun maka akontese entre loron 02 no 03  setembru iha sidade Bogor, besik  kilómetru 50 hosi Jacarta, no Bekasi, iha parte loromonu hosi area metropolitana kapital nian, tuir komunikadu ne'ebé unidade antiterrorismu Densus-88 publika ona iha sesta-feira kalan.

Suspeitu sira, ne'ebé identifika deit ho letra inisial, sira  planeia halo atentadu hasoru Papa, tuir materiál ne'ebé hetan durante buska iha uma hosi detidu ida nian. 

Durante operasaun, autoridade sira  kaptura arku balun, rastilhos, drone ida , no propaganda hosi Estadus Islámiku nia , tuir autoridade sira hatete.

Porta-voz  Densus-88, Aswin Siregar, dehan katak investigasaun sei  la'o hela no seidauk hatene se detidu hitu sira ne’e hatene malu ka la'ós membro hosi sélula terorista ida de'it.

Papa Francisco halo ona vizita hosi loron 03 to'o 06 Setembru iha Indonézia, nasaun ida iha mundu ne'ebé maioria ema maka musulmanu sira. 

Durante vizita, Francisco vizita meskita Istiqlal iha Jacarta, ne'ebé hamutuk ho Imán bo'ot Nasaruddin Umar, sira hato’o mensajen unidade no harmonia relijiozu.

Francisco  daudaunvizita hela  Papua Nova Guiné, ne'ebé mak segunda parajen hosi vizita boot ida iha rejiaun Ázia-Pasífiku, ne'ebé sei lori nia ba Timor-Leste no Singapura.

Foto, Facebook.

sexta-feira, 6 de setembro de 2024

Governo entrega 13 ambulâncias para dar assistência em Tasi Tolu

Bissau, 06 set 2024 (Lusa) – O Governo de Timor-Leste entregou hoje à comissão organizadora da visita do Papa Francisco, que chega segunda-feira ao país, 13 ambulâncias, cinco das quais oferecidas pelo Japão e Organização Mundial de Saúde (OMS).

“As ambulâncias são excelentes, pois estão totalmente equipadas com facilidades médicas. Em nome do Governo agradeço à OMS e ao Governo do Japão”, disse Xanana Gusmão aos jornalistas no Palácio do Governo, em Díli.

O Japão ofereceu duas ambulâncias, a OMS três e as restantes foram compradas pelo Governo timorense e vão ser entregues à comissão organizadora da visita do Papa Francisco.

O Papa Francisco chega ao início da tarde de segunda-feira a Díli, iniciando a visita ao país com uma cerimónia de boas-vindas no Palácio Presidencial e um encontro com autoridades, corpo diplomático e sociedade civil, onde fará o seu primeiro discurso em território timorense.

Na terça-feira, Francisco visita as crianças com necessidades especiais na escola “Irmãs Alma”, seguindo depois para um encontro com os bispos, sacerdotes, diáconos, consagrados, seminaristas e catequistas, na catedral, onde fará um segundo discurso.

Ainda na terça-feira, realizará a missa em Tasi Tolu para milhares de héis timorenses.

Na quarta-feira, último dia da visita, o Papa vai reunir-se com a juventude no Centro de Convenções de Díli, onde está previsto um último discurso, partindo depois para o aeroporto rumo a Singapura, onde vai termina a viagem à região, no dia 13.

Francisco iniciou o périplo na Indonésia, onde chegou terça-feira, tendo partido hoje para a Papua Nova Guiné, onde vai permanecer até segunda-feira.

O Governo timorense disponibilizou 10,9 milhões de euros para organizar as atividades de preparação da visita do Papa Francisco.

Esta é a segunda vez que um Papa visita Timor-Leste, a primeira ocorreu em 1989 quando João Paulo II visitou o território, ainda sob ocupação indonésia.

MSE // JMC Lusa/Fim

Razaun Papa Francisco prezide misa Tasi-Tolu ho lian Portugés

Tatoli - Abílio Elo Nini & Maria Auxiliado

DILI, 06 Setembru 2024 (TATOLI) – Koordenadór ba Sesaun Liturjia ba Preparasaun Misa iha Tasi-Tolu, Padre Justino Tenec, esplika razaun Santu Padre prezide misa solene ho língua portugeza.

Amu Justino Tanec esplika katak iha planu inisiál ne’ebé aprezenta ba Vatikanu katak timoroan sira hakarak atu Santu Padre selebra misa ho lian tetun, nune’e ema barak bele komprende, maibé iha 10 Maiu 2024, kuandu ekipa liturjia hasoru malu ho ekipa Vatikanu no aprezenta Konferénsia Episkopál Timorense nia proposta atu Santu Padre selebra misa ho lian-tetun, maibé sira (Vatikanu) hato’o kestaun balun.

Kestaun ida mak Santu Padre nia idade 87 ona no nia halo peregrinasaun naruk iha nia viajen ida-ne’e, entaun Vatikanu hatene mós katak Timor-Leste ne’e iha língua ofisiál rua, tetun no portugés, “tanba ne’e sira husu ita-nia kompreensaun no ita-nia lian [ofisiál] mós dehan portugés, [Vatikanu] prefere atu Santu Padre prezide eukaristia ho lian portugés, nune’e Santu Padre labele esforsa-aan demais atu apreende tetun, tanba idade no bele afeta mós ba nia saúde”, amu esplika iha enstrevista eskluziva ho Tatoli, iha estúdiu Farol, Dili.

Tuir artigu 13.0 iha Konstituiusan Timor-Leste nian ne’ebé ko’alia kona-ba Lian ofisiál no nasionál, iha alínea 1 hateten Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia lian ofisiál maka Tetun no Portugés.

Notísia relevante: Família Lú Olo no Taur Matan Ruak sei lori ofertóriu iha misa Tasi-Tolu Saserdote ne’e salienta katak ho asuntu sira ne’e maka, iha loron 10 Maiu, Vatikanu prefere lian
portugés no sesaun liturjia hato’o fali ba Konferénsia Episkopál no komprende kondisaun ida-ne’e.

“Tanba lian portugés mós nu’udar lian ofisiál Timor-Leste nian, nune’e konferénsia episkopál aseita ho preferénsia Vatikanu nian atu Santu Padre prezide misa ho portugés”, nia reitera.

Atu sarani sira bele partisipa selebrasaun eukarístika ho di’ak mak Konferénsi Episkopál mós nomeia ona Padre Joaquin Sarmento husi kongregasaun Jesuita hodi halo tradusaun ba lian tetun hodi fasilita sarani sira bele komprende.

Aleinde ne’e, durante iha selebrasaun misa ida-ne’e, iha televizaun sei tau mós tradusaun. “Sesaun liturjia prevee ona iha omília, amu Papa sei pronúnsia iha lian español, Konferénsia Episkopál prepara no nomeia Padre Joaquin Sarmento mak sei tradús Santu Padre nia omília iha lian tetun ho intensaun atu mensajen Santu Padre nian bele to’o ba sarani sira hotu ho lian ne’ebé kompreensivu nu’udar lian ofisiál”, nia hateten.

Ami informa mós katak bainhira selebrasaun eukarístika remata, Papa Fransisco sei haleu filleira sira-ne’ebé prepara ona atu fó bensaun ba sarani sira, tanba misa solene ne’ebé Papa prezide hahu tuku 04:00 loraik to’o 06:00 no misa ho durasaun oras ida liu.

“To’o tuku 06 lokraik, Papa sei haleu kuaze minutu 45 ba sarani sira hodi saúda no fó bensaun ba sarani sira-ne’ebé partisipa misa iha Tasi-Tolu”, dehan.

Kona-ba preparasaun husi parte sesaun liturjia nian ba espasu ka fatin ba misa hanesan altar, meza, kadeira, ambaun 100% ona. “Ami-nia preparasaun ba liturjia bele dehan 100% ona. Ba preparasaun sira liga ho sasán sira-ne’ebé nesesáriu, falta balun ne’ebé sei halibur husi instituisaun sira, ne’ebé sei iha prosesu ba mobilizasaun”, esplika.

Tuir dadus, rejista provizoriamente sarani sira husi Dioseze Baucau, Dili no Maliana ne’ebé sei partisipa misa solene iha Tasi-Tolu hamutuk 164.777.

quarta-feira, 4 de setembro de 2024

Prezidente Autoridade Munisipal Dili kondena violensia hasoru povu


Lusa - Tradução para Tétum de Timor Hau Nian Doben

Prezidente Autoridade Munisipál Dili, Gregório Saldanha, kondena violénsia ne'ebé hala'o kontra vendedór ambulante sira iha kapital Timor-Leste,  no hatutan katak povu sei sai "vítima" nafatin.

"Ha'u hanesan oan husi povu ida ne'e, hanesan parte integrante husi povu ida ne'e, hau la konkorda no ha'u kondena aktu  violénsia sira ne'e. Sira halo povu sai vitima ba beibeik. To'o ohin loron, ita sei halo povu sai vítima nafatin. Iha dalan seluk atu rezolve problema hirak ne'e," dehan  Gregório Saldanha. 

Video barak ne'ebé publika iha rede sosiál iha tersa-feira hatudu bankadas husi  vendedor ambulante sira ne'ebé destruido. Jornalista rua mos hetan impedimentu husi forsa seguranza, ho ida hetan detensaun. 

Sosiedade sivil Timor oan denunsia hela despeju sira ke "forsadu no ilegál" ne'ebé hala'o husi Governu, tanba la hatudu dalan seluk ba sira ne'ebé sai afetadu.

"Ita tenke kria kondisaun sira, ida ne'e kritériu báziku. Ha'u mai iha ne'e husi loron 01 Marsu no ita tenke kria kondisaun iha merkadu sira. Ha'u hatama iha orçamentu ba tinan 2025, proposta atu kria kondisaun iha merkadu sira, inklui espasu estasionamentu. Ita iha rai iha Hera atu konstrui uma ba ema sira bele muda," hateten Prezidente Autoridade Munisipál Dili.

Ba Gregório Saldanha, ne'ebé koalia ho jornalista sira iha sede Autoridade Munisipál Dili, ita tenke kria kondisaun atu tau  populasaun no tenke rezolve problema ne'e, maibé la bele ho violénsia.

Igreija Timor kolonialista foun ida ke hakarak hanehan no halo terus Maubere Oan sira?



Maubere Tuba Rai Metin

Ita hotu assiste ona saida maka ukun nain sira halo hasoru Maubere Oan bainhira halo selebrasaun ba loron Restaurasaun Independensia nian ba dala 25. Festa boot ho malae sira no ema boot sira maibe ita buka no la hetan nein Maubere Oan nia espiritu santo.

Sira tur hemu tua karun, fo’o medalla sira ba malae sira, halo festa tun sae no pior liu gasta osan Maubere Oan nian, enkuantu Maubere Oan moris iha kiak no susar nia laran.

Agora Amu Papa mai Timor, eventu ida ne’e devia halo ita hotu kontenti no fo’o oportunidade ba Maubere Oan mai hamutuk hodi selebra festa relijioza ida ne’e, hodi haree no mos rona Sua Santidade, Papa Francisco, maibe realidade ba Maubere Oan diferente.

Papa sei mai Timor no igreija Timor nian  kolonialista foun ida ka hakarak hanehan no halo terus  Maubere Oan sira? Tanba sa? 

Tanba sa maka Papa Francisco tenki reza missa ho lian Portugues, tanba sa la reza missa ho lian Tetun? Maubere Oan maioria la koalia kolonialista nia lian, bele iha lei katak Portugues mos lian ofisial maibe elite deit maka koalia portugues, Maubere Oan la koalia no sei la kompreende tan. Tanba sa Portugues? Imi gosta duni rai malae nia kidung los ka lae? Imi la orgullu imi nia kultura rasik tenki kontinua fo’o ulun ba malae mutin sira, imi hakarak maka Maubere Oan sai atan ba beibeik.

Maubere Oan sei rona Papa no sei la kompreende saida maka Papa dehan, hanesan malae sira dehan vai ser como um burro a olhar para um palácio. 

Igreija iha tempu susar, tempu invazaun tane aas kultura Timor, tane aas Maubere nia identidade, foin ita haree lao ba kotuk fali, lao fali ba tempu kolonialismu, ne’ebe ita husu, igreija sai kolonialista foun iha Maubere nia rai?

Papa Francisco ema ida ke simples tebes, nia sei moe bainhira hatene katak padre Timor Oan sira la defende Maubere Oan bainhira governu destroi sira nia uma iha Tasi Tolu, rahun sira nia sasan hodi hasai povu husi dalan no labele faan sira nia sassan. Tanba sa Igreja la tane povu, tanba sa nonok deit ho hahalok kriminozu governu nian? Igreja Timor nian HALO MAROMAK MOE!!!

Espera katak bainhira Papa Francisco fila ba Roma, ita nia padre sira kontinua reza missa iha lian Portugues, no loron ida igreja hotu sei mamuk, povu sei la ba tan. Imi nia “kliente” iha igreja maka kriminozu sira hanesan ema korupto, pedofilo sira no kriminozu seluk tan. Hanesan ema ke imi ba tau iha primeira fila hodi rona Papa Francisco iha Tasitolu, imi hotu hamutuk hodi halo povu terus no gasta sira nia osan arbiru deit, imi halo Igreja Katolika moe boot, moe boot duni.

Imi gasta povu nia osan barak loos ba simu Papa, imi hanoin imi nia beilala sira maka fo’o osan ba imi ka? 

Imi hanesan duni kolonialista sira ke durante  tempo tinan atus ba atus nia laran halo esplorasaun ba povu Maubere, hanehan sira nia kultura no hasai sira nia identidade, atu nune’e imi bele esplora sira tun sae hanesan kiloniazadores sira seluk, foin imi maka kolonialista foun iha ita nia rai, moe la iha!!!

Haree video ida ne'e, halo violensia hasoru povu tanba Papa Francisco nia visita? Asu sira ne'e laos ema katoliku, asu sira ne'e  Satanás nia ema, tanba sa Igreija la hapara hahalok kriminozu sira ne'e hasoru povu? Lakohi lakon osan ke imi simu husi Governo ka? Lakohi lakon imi nia privilejiu iha sosiedade korupta Timor nian, los ka lae? Diabu sei hein imi iha Inferno tanba povu nia terus hanesan Maromak nia terus, imi ke hanehan povo ida ne'e sei ba direitamente ba INFERNO, imi DIABU NIA OAN! 

Moe la iha!!!

terça-feira, 3 de setembro de 2024

Papa Francisco to’o ona iha Indonezia, nasaun ida ne'ebé iha musulmanu barak liu iha mundu

Lusa- Tradusan ba tetun husi Timor Hau Nian Doben

Jacarta, 03 set 2024 (Lusa) - Papa aterra ohin iha Jakarta, kapitál Indonézia, nasaun ida ne'ebé iha musulmanu barak liu iha mundu, hanesan  destinu uluk husi viajen ida ne'ebé sei lori Papa Francisco ba Timor-Leste, Papua Nova Guiné no Singapura.

Aviaun Ita Airways ne'ebé lori Papa, no mos delegasaun Vaticano nian no jornalista sira nain 75, aterra iha aeroportu internasionál Jakarta molok tuku 11:30 (05:30 iha Lisboá), hafoin semu oras 13, hanesan plano.

Ministru Assuntu Relijiozu Indonézia nian , Yaqut Cholil Qoumas, ba simu papa iha aeroportu no papa sei deskansa durante loron tomak ida ne’e hodi deskansa husi voo no hatoman diferensa oráriu nian. 
Iha loron quarta-feira, hahu agenda ofisiál iha Nunciatura, ne'ebé  papa sei hela iha Jakarta durante loron tuir mai , no sei hasoru imigrante balun no ema ki'ik ne'ebé simu tulun husi Komunidade Sant'Egídio iha nasaun ida  ne'e.

Tuir autoridade Indonézia sira, besik 4.300 soldadu no 4.700 ajente polísia, inklui franco-atirador sira, hetan ordens atu garante seguransa ba papa durante evento barak sira  iha nasaun aziátika ne'e, entre 03 no 06 fulan-setembru.

Líder katóliku ida ne’e, ho tinan 87 no saude ne'ebé frájil, mos hetan akompaña husi membru husi Guarda Suíça Vaticano nian. 

Papa ida ne’e hanesan papa numeru tolu maka vizita Indonézia, depois de  Papa Paulo VI, iha 1970, no Papa João Paulo II, iha 1989, no espera katak Papa Francisco sei hatudu diálogu ho Islam no relijiaun sira iha arquipélagu, no mos luta kontra mudansa klimatika sira.

Durante vizita ne’e, Papa Francisco sei hasoru ho  Prezidente sessante, Joko Widodo, no mos ho representante relijiozu sira, alem de partisipa iha eventu inter-relijiozu iha mesquita Istiqlal, iha Jakarta, no celebra misa iha estádiu Gelora Bung Karno, ne’ebé espera katak ema 80 mil sei partisipa


Katóliku sira reprezenta de’it 3.1% husi habitante 270 millaun iha Indonézia, maibé nasaun ne’e sei kontinua hanesan populasaun katóliku numeru tolu boot liu iha Ázia, depois de  Filipina no Xina, enkuanto  musulmanu  sira reprezenta 89.4%.

Indonézia, ne’ebé normalmente pratika Islám moderadu, hahu hare aumentu influensia  husi grupu radikal sira iha dekada sira liu ba , maski sira ne’e menus ativu iha tinan ikus, tuir ajensia notísia EFE.

Francisco, ne'ebé iha problemas ho mobilidade ne'ebé obriga nia atu uza kadeira de rodas, sei vizita mos Papua Nova Guiné, Timor-Leste no Singapura, ida ne'e hanesan viajen ida ne'ebe boot liu ke nia halo hanesan papa.


Vizita Sua Santidade Amo Papa Franscisco, PNTL Sei Blokeia Estrada Públiku Balun


Jornal Independente - By Ivónia Varela

Díli- Relasiona ho vizita Amo Papa Francisco mai Timor-Leste iha loron 09 toó loron 11 fulan Setembru tinan ne'e, maka Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departamentu Tránzitu Seguransa Rodoviaria (DTSR) sei blokeia estrada públiku balun iha Kapitál Dili.

Xefe DTSRN, Superintendente Assistente Polísia Luis da Costa liuhosi konferensia imprensa hatete, pontu fokal neébe instala iha forsa tarefa informa mai Polísia Tránzitu katak dalan balun hirak ne'ebé maka ita sei blokeia permanente durante loron 07 toó loron 11 fulan Setembru no mós rute ne'ebé Santo Papa liu.

 “Tanba ne'e hakarak informa ba públiku liu-liu iha Kapital Dili katak hahuú loron 07 fulan Setembru dalan hirak neébe ita atu hamate neé maka iha area Nunciatura (Motael) ninian, husi Ministeriu Turizmu, Embaixada Thailandia, Jardim Motael, Cruzamentu Motael sorin, Portu Dili, Postu Colmera no mós iha Hotel Timor nia kotuk, dalan hirak neé iha loron 07 ita sei hamate total”, informa Superintendente Luis ba jornalista sira liuhosi konferensia imprensa iha Caicoli, (02/09).

Nia hatutan, sei blokeia dalan protokolu iha loron 09 fulan Setembru hahuú husi área Airportu toó Nunciatura hanesan husi Rotunda Nicolau Lobato, CFP, Ponte CPLP, Cruzamentu Timor Plaza, Eskuadra Dom Aleixo, Kuartél Jeneral F-FDTL, Kampu Alor, Postu Flamboyan (Uma Lafatik), tun fali mai Ministeriu Turizmu ninian.
"Nuneé husu ba komunidade sira dalan hirak neébe ohin mensiona dala ruma labele hetan asesu ba iha sirkulasaun estrada públiku," nia apela.

Fatin hirak ne'ebé blokeia mak PNTL deside loke sei diresaun ne'e sei kontra tanba sei direita ba Palasiu Prezidente ninian, dalan sira neé ita hamate wainhira ita nia Sua Santidade Amo Papa liu.

Xefe DTRSN kontinua informa katak iha loron 10 fulan Setembru, ita sei hamate dalan husi Nunciatura ba Irmã Alma iha Pantai Kelapa hahuú husi Ministeriu Turizmu, Kampu Alor, MNEC, Embaixada Amerika, Pertamina Pantai Kelapa, IOB dalan hirak neé sei hamate.

Husi fatin Irmã Alma atu ba fali Igreja Catedral, ita sei blokeia dalan sira hanesan Catedral, Cruzamentu EDTL, Edifisiu BNCTL Obrigadu Barak, Ministeriu Edukasaun no mós iha entrokamentu Tuana-laran nian tanba Amo Papa nia rute husi Irmã Alma ba Catedral.

Tanba neé dalan sira hanesan husi Timor Plaza nia kotuk no oin, Merkadu Comoro, Eskuadra Dom Aleixo, Kuartél Jeneral F-FDTL, Kampu Alor, Aitarak Laran, Rotunda Tugu Pramuka, mai los fali Colmera, saé ba edifisiu EDTL maka sa'e ba Catedral, dalan sira neé ita sei taka.

“No iha loron 10 fulan Setembru husi Nunciatura ba Tasi-tolu, dalan neébe ita blokeia neé maka dalan protokolu sira neébe ohin hau mensiona neé hahuú husi Rotunda Tugu Pramuka sae mai los toó Tasi-tolu neé ita hamate hotu, nuneé mós hafoin misa husi Tasi-tolu mai Nunciatura nafatin liu husi dalan protokolu sira ohin hau temi," nia subliña.

Nia salienta, Ikus liu iha loron 11 fulan Setembru, viagem husi Nunciatura ba iha CCD, entaun fatin sira neébe ita hamate/blokeia maka hanesan iha Championes, Caicoli RBC Rumbia, Cruzamentu Balide, Cruzamentu Kintal Boót, entrakamnetu eis edifisiu Suku Santa Cruz, Kintal Kiík no mós entrakamentu Gedung Kebudayaan Indonesia, fatin sira neé ita sei hamate hotu.

Dalan husi Nunciatura ba CCD maka liu husi Nunciatura, Portu Dili, Palasiu Governu, BCTL, Hidayat, Rotunda Merkadu Lama pois tama iha CCD.

No fila fali husi CCD ba Nunciatura husi Championes, Caicoli, Rotunda Ministeriu Justisa, Catedral, Edifisiu Colmera, Postu Tránzitu Kolmera, Portu Dili ba iha Nunciatura. No husi Nunciatura ba Airportu husi Nunciatura, Portu Dili, Postu Tránzitu Kolmera, ETO, Mandarin, Aitarak Laran, Kampu Alor, Kuartél Jeneral F-FDTL, Eskuadra Dom Aleixo, Merkadu Comoro, Timor Plaza, Ponte CPLP, CFP toó Rotunda Nicolau Lobato.

Polisia Kaptura Arbitrariamente Ativista Direitus Umanus


Press Release from Human Rights Defenders Network

Iha loron Segunda Feira, 2 Setembru 2024, mais ou menus oras tuku 12:00 Polisia Nasional Timor-Leste ne’ebe  destakadu iha Airoportu  Internasional Nicolao Lobato  halo kapturasaun ba  Nelson  Roldão.  

Tuir kronolojia, kolega nain rua ho Naran Lorico no Nelson  akompaiña kolega husi Papua ida ne’ebe ba iha Airoportu Internasional Nicolao Lobato atu fila ba Indonesia. Kolega Papua ne’e mai Timor-Leste hodi tuir formasaun Diplomata nian ne’ebe oferese hosi Diplomacy Training Program (DTP).

Wainhira  to’o iha Airoportu no kolega Papua ne’e tama ona ba iha imigracao atu sae ba aviao Citilink, Nelson ho Lorico fila fali, maibe too iha portao atu selu tikete parkir nian, Polisia sira ho farda sivil ho sira ne’ebe servisu iha loket lakohi loke  odamatan atu Nelson sai, no bainhira Nelson sai, Polisia lubuk ho farda sivil duni nia no sena pistola hodi ameasa Nelson no kaptura nia. Polisia halo kapturasaun ba Nelson tanba nia tara pasta ho koor bandeira ne’ebe hanesan ho Bandeira Papua Oeste, materia ida ne’ebe la tama iha materia krime tuir Kodigu Penal Timor-Leste. 

Relasiona ho aktus ne’e, ami hosi Rede Defensor Direitus Humanus konsidera detensaun no ato Polisia nian hasoru Nelson nu’udar kapturasaun arbritraria, ilegal tanba la tuir prisipiu direitus umanus no konstituisaun RDTL hanesan estipula iha artigu 10, alinea 1, ne’ebe haktuir katak Republika Demokratika Timor Leste- mos solidariu ho povu hotu-hotu ne’ebe luta ba libertasaun nasional. Alinea 2. Republika DemokratikaTimor-Leste fo azilu politiku, tuir lei haruka, ba ema rai seluk sira ne’ebe presegidu tanba sira nia luta ba libertasaun Nasional no sosial, defesa ba direitus umanus, demokrasia no dame. 

Tanba ne’e urjentimente ami ejiji: 

Komandu Polisia Nasional Timor-Leste atu liberta imediatamente ativista direitus umansu Nelson Roldão [hafoin interogasaun, Nelson hetan liberdade iha tuku 18:00.]

Ejiji ba PDHJ hanesan Instituisaun uniku Direitus Umanus iha Timor-Leste ne’ebe iha knaar boot atu proteje sidadaun sira ne’ebe nia direitu violadu no opresivu iha rai laran.

Ejiji komunidade internaisonal atu foti asaun urjentemente ba Estadu Timor-Leste liu husi Instituisaun Seguransa (PNTL) ne’ebe halo ona kapturasaun ba ativista Direitus Umanus, Nelson  Roldão.

Husu ba komandu PNTL atu fo sansaun disiplinar ba pesoal sira ne’ebe  halo kapturasaun ilegal no viola direitu sidadaun nian no halo violasaun ba Konstituisaun RDTL.

Husu ba Estadu Timor-Leste atu garante PNTL hodi obedece ba Konstituisaun RDTL no evita atu servi UUD 45 no Konstituisaun rai seluk nian.

Husu ba PNTL atu tenke hatene defini sasan krime tuir Kodigo Penal RDTL nian ho materia sira ba solidariedade internasional tuir Konstituisaun RDTL.

segunda-feira, 2 de setembro de 2024

Papa Francisco inicia viagem mais longa do pontificado



Teresa Canto Noronha - SIC Notícias

O Papa Francisco inicia esta segunda-feira um périplo ao sudoeste asiático e à Oceania. O chefe da Igreja Católica vai estar na Indonésia, Timor-Leste, Papua Nova-Guiné e Singapura.

Esta vai ser a 45.ª viagem de Francisco, que vai percorrer quase 33 mil quilómetros de avião. Será a viagem mais longa do pontificado e vai durar 11 dias.

A importância do diálogo entre religiões num mundo em guerra

A jornalista da SIC, Teresa Canto Noronha, explica a importância de a Igreja Católica criar laços com os países da Ásia.

"O diálogo inter-religioso é muito importante e já vem acontecendo há alguns anos (...) é muito importante porque passa uma imagem aos fiéis de que pode haver proximidade apesar das diferenças muito grandes que separam estes povos", afirmou.

O Papa parte esta segunda-feira de Roma para a Indonésia, onde vai estar reunido com os principais líderes religiosos do país, maioritariamente muçulmano, e depois segue para a Papua Nova-Guiné.

De seguida viaja para Timor-Leste e termina a viagem em Singapura.

Foto, Facebook.

Timorenses têm vergonha de falar em Português

Sapo 24 - Por Vera Magarreiro,  Lusa 

Vivêncio Freitas esconde o sorriso com a mão quando se pede para dizer as palavras que já aprendeu em português na escola básica de Bucoli, no distrito timorense de Baucau. Em casa só fala as línguas indonésia e tétum.

Vivêncio tem 11 anos e partilha a sala de aula com mais 36 alunos. A professora Genoveva Ximenes dos Santos diz que ensina o português que aprendeu em 2004, em Baucau e em Díli, a capital timorense, graças à cooperação portuguesa.

“Só na escola e na sala de aula é que eles falam um pouco de português. Eles até gostam, mas é muito diferente do tétum”, língua oficial timorense, a par do português.

No entanto, em casa, a língua que predomina ainda é o bahasa, resultado de cerca de três décadas de ocupação indonésia.

“Há alguns que gostam de aprender, mas é difícil porque em casa falam indonésio, a língua que aprenderam com os pais, e não falam português”, explica a professora.

Genoveva admite que ela própria só fala português enquanto está a dar as aulas, mas ainda hoje agradece e recorda com carinho tudo o que aprendeu da língua portuguesa com as professoras Ana e Sofia.

Igualmente envergonhada, mas menos tímida, Clarísia Boavida consegue expressar que a sua disciplina favorita é Matemática. Quanto ao português, diz: “gosto de falar”, mas “só na escola”.

Já na hora do recreio, Isidro Barreto Ximenes desvia a atenção do jogo de futebol que decorre no campo improvisado e de uma baliza só. Cumprimenta com um grande sorriso, mas em tétum.

À pergunta se fala português, o aluno de 13 anos responde com um encolher de ombros, mas logo Romária Silva de Sá serve de tradutora e explica que não.

Mas também com Romária a conversa em português dura pouco. “Eu falo, sim”, diz, mas já a correr de volta à sala depois de ter despejado o caixote do lixo.

A escola tem cerca de 400 alunos até ao 9.º ano e, no espaço, contíguo à sede do suco de Bucoli, no distrito de Baucau, a cerca de 120 quilómetro de Díli, na zona leste do país, veem-se edifícios degradados e à espera de obras, mas também outro já novo, ainda por inaugurar.

Teresa Reis, a chefe do suco, que integra seis aldeias, onde vivem cerca de 3.300 pessoas, diz à Lusa que o ensino do português em Timor-Leste “é dificílimo”.

“As outras línguas não têm verbos como o português, o bahasa principalmente nem tem verbos. Então todo o mundo, desde as crianças até aos velhos, falam bahasa”, conta, admitindo que, mesmo ela, que viveu 22 anos em Portugal, até à restauração da independência de Timor-Leste, em 2002, não fala o português corretamente.

Para a responsável do suco, um dos principais problemas é ter professores que também eles não falam a língua portuguesa no seu dia-a-dia e recordou as palavras do falecido bispo de Baucau Basílio do Nascimento.

“Português só ensinam os portugueses, inglês só ensinam os ingleses. Quem fala o tétum vai ensinar o português? Não pode”, defende.

O padre Adérito Costa, diretor do agrupamento de escolas de Santo António, em Baucau, considera que o problema está nas bases.

“Os pais em casa não falam português e é bater na mesma tecla”, diz, lamentando que também a maioria dos professores não fale a língua fora da escola e que, por isso, precisariam de uma formação contínua.

O diretor diz que há “uma barreira forte” à língua portuguesa e refere as disparidades entre as escolas públicas comuns e projetos como os Centros de Aprendizagem e Formação Escolar de Timor-Leste (CAFE), uma iniciativa dos governos português e timorense, que levou à construção de um destes estabelecimentos de ensino em cada um dos 13 distritos timorenses e na região administrativa especial de Oecusse.

“As crianças que frequentam as escolas CAFE estão mais avançadas, as outras estão a ir devagarinho”, diz.

Em entrevista à Lusa, o primeiro-ministro timorense, Xanana Gusmão, admite que o ensino do português em Timor-Leste “não é fácil”, um problema que justifica também com a história.

“O domínio do português foi interrompido por 24 anos e era proibido, e quem sabia um bocado de português era morto para não criar uma sociedade com tendências”, recorda, referindo-se à ocupação Indonésia.

Mas o chefe do Governo diz que há muitos jovens a quererem aprender a língua.

Helena, professora portuguesa que chegou a Timor-Leste há quatro meses e ensina a língua no âmbito do projeto Formar, Orientar, Certificar e Otimizar (FOCO), financiado pelo Camões, Instituto da Cooperação e da Língua juntamente com a Universidade Nacional de Timor-Leste (UNTL), concorda que há muita procura por parte dos jovens e pouca oferta, mas diz que “uma das grandes questões é a vergonha”.

“Eu tenho tentado desmistificar isso, mas a vergonha é uma palavra que eu já ouvi em muitos locais, não apenas na universidade, mas nas lojas. Quando se diz ‘pode falar português’, eles dizem ‘tenho vergonha’”, refere.

O timorense Crisólogo Baptista trabalha no centro de língua portuguesa do FOCO da UNTL desde 2019 e já formou perto de 200 alunos. Diz que os timorenses “não sabem falar português por falta de prática”, mas concorda que “muitos têm vergonha”.

A mesma vergonha que mostraram os alunos da escola básica de Bucoli, mas que foi brevemente ultrapassada à ordem da professora para se levantarem e cumprimentarem em uníssono.

“Boa tarde a todos. Agradecemos”, gritaram, com um sorriso no rosto e num português perfeito.