sexta-feira, 30 de agosto de 2024

Parlamentu atribui nasionalidade Timor nian ba António Guterres

Lusa- Tradução para Tétum de Timor Hau Nian Doben 

Díli, 30 ago 2024 (Lusa) – Parlamentu Timor-Leste atribui ohin ho unanimidade nasionalidade Timor Oan  ba António Guterres, atual sekretáriu-jeral Nações Unidas, tanba “prestasaun servisu boot no relevante ba nasaun” durante dekáda barak.

Iha rezolusaun ne'ebé aprova, deputadu Timor Oan sira hatete katak António Guterres iha “papel fundamentál iha defeza autodeterminação Timor-Leste nian, no kontribui hodi levanta kestaun Timor nian  iha forum internasional, nomos halo presaun atu realiza referendum kona ba independénsia iha 1999.

Atribuisaun nacionalidade ba António Guterres aprova iha votasaun ida ne'ebé akontese molok serimónia komemorasaun ba loron referendum 25 anivérsariu nian, iha loron 30 Agostu 1999, ne'ebé lori ba restaurasaun  independénsia Timor-Leste nian.

Iha rezolusaun ne'ebé asina husi prezidente Parlamentu Nasional timorense, Maria Fernanda Lay, nia  fo’o  destake  ba kontribuisaun signifikante hosi Guterres ba independensia no dezenvolvimentu nasaun nian, ne'ebé sempre sai hanesan “ ema ida ne’ebe naran boot  ke defende no sai aliadu Timor-Leste nian, hanesan Primeiro-ministro  Portugal nian (1995-2002) ka hanesan  Alto-Comissário das Nações Unidas para os Refugiados (ACNUR) ka hanesan sekretariu-Jeral ONU nian.

“Depois violénsia ne'ebé akontese hafoin  referendum, António Guterres fo’o kontribuisaun fundamental hodi mobiliza komunidade internasional atu halo intervensaunn no estabelese Administrasaun Transitória ONU nian iha Timor-Leste (UNTAET), ne'ebé loke  dalan ba independénsia kompletu nasaun nian iha 2002,” hatete rezolusaun.

Hanesan responsavel hosi ACNUR, deputadu sira fo destake  ba  ajuda husi Guterres hodi “repatria no reintegra refugiadu Timor-Leste  nian no kontribui ba estabilizasaun nasaun nian.”

Daudaun hanesan lider ONU nian, parlamentares Timor Oan konsidera katak Guterres sai “ sempre sai defensor ba dezenvolvimentu sustentavel no paz, hodi apoia esforsu Timor-Leste nian atu hetan Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel sira no fortifikasaun r instituisaun demokrátiku sira .”

Sekretáriu-jeral  ONU nian hetan kondekorasaun iha loron Quarta hosi Prezidente Timor Oan , José Ramos-Horta, ho Grande Colar da Ordem de Timor-Leste, ne'ebé sai hanesan distinsaun aas liu husi nasaun nian.

António Guterres remata ohin visita ida ho durasaun loron tolu iha Timor-Leste hodi partisipa iha serimónia komemorasaun loron referendu, 25 anivésariu nian,  ne'ebé lori ba independénsia nasaun nian.

Iha loron 30 Agostu 1999, 78,5% timorenses sira ne'ebé vota iha referendum hili independénsia nasaun nian no hanesan  konsekuénsia remata okupasaun Indonézia, ne'ebé invade  Timor-Leste iha 07 Dezembro 1975, maske  atos violénsia ne'ebé halo husi milísia sira ne'ebé suporta integrasaun.

Ho rezultadu referendum, Indonézia husik  Timor-Leste, ho milísia pro-Indonézia sira  husik hela rasto violénsia no horror, no tama autoridade tranzisaun ONU  nian ne’ebe jere nasaun to’o restaurasaun independénsia iha 20 Maiu 2002.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.