quarta-feira, 28 de agosto de 2024

Festa ofisiál ba referéndum independénsia iha Timor-Leste hahú ona


Lusa - Tradusaun para Tetun de Timor Hau Nian Doben

Díli, 28 ago 2024 (Lusa) – Komemorasaun tinan 25 ba referéndum iha Timor-Leste, ne'ebé lori restaurasaun independénsia iha loron 20 Maiu tinan 2002, hahú ohin iha Díli ho presensa sekretáriu-jenerál ONU, António Guterres.

Dedika ho lema "Povu mak luta! Povu mak terus! Povu mak manán luta," selebrasaun tinan 25 ba referéndum ne’e, ne’ebé organiza husi Governu, sei hetan mos presensa husi Sekretáriu Estadu Negósius Estranjeiru husi Portugal, Nuno Sampaio, no eis Primeiru-Ministru husi Portugal Durão Barroso, ne’ebé agora hanesan prezidente ba Aliança Global ba Vacina no Imunização (GAVI, sigla Inglês nian).

Realizasaun referéndum ne'e hetan desizaun ho Portujal no Indonézia iha loron 5 Maiu tinan 1999, iha orientasaun ONU no nasaun rua ne’e  asina akordu tolu, ne'ebé ida kona-ba kestaun Timor-Leste, ida kona-ba modalidade ba konsulta popular no ida kona-ba seguransa.

Iha loron 30 Agostu tinan 1999, 344,580 hosi 446,666 ema ne'ebé rejistu (433,576 iha Timor-Leste no 13,090 iha sentru balu iha liur), hili independénsiaba Timor-Leste  no konsekénsia mak remata okupasaun husi Indonézia, ne'ebé invade Timor-Leste iha loron 7 Dezembru tinan 1975, maski violénsia ne'ebé realiza husi milísia ne'ebé ke apoiu integrasaun.

Ho rezultadu referéndum, Indonézia abandona Timor-Leste, ho milísia pro-Indonézia  husik hela rasto de terror no violensia , no autoridade  tranzisaun ONU tama hodi jere nasaun to'o restaurasaun independénsia, iha loron 20 Maiu tinan 2002.

Loron primeiru ba eventu ida ne’e mak dedika atu fo medalla Grande Colar da Ordem de Timor-Leste ba António Guterres, ne'ebé hanesan distinsaun aas liu iha nasaun.
Prezidente Timor-Leste, José Ramos-Horta sei fo kondekorasaun ba sekretáriu-jeral  ONU, tanba nia kontribuisaun iha tinan 1999, hafoin referéndum, kuandu nia Primeiru-Ministru iha Portugal.

Primeiru-Ministru Timor-Leste nian, Xanana Gusmão, sei inaugura mos ohin exposição husi UNAMET (Missão de Assistência da ONU em Timor-Leste, ne'ebé organiza referéndum), ho Ian Martin, ne'ebé lidera missão ONU ne'e, no feira artezanatu, iha Estadiu Munisípal Díli.

Iha kinta-feira, loron sei hahú ho kondekorasaun ba jornálta portugés 8 ho Ordem de Timor-Leste hosi Prezidente José Ramos-Horta, nomos iha agenda enkontru servisu entre Xanana Gusmão no António Guterres.

Iha lokraik , sekretáriu-jenerál ONU sei visita Arquivu no Museu Resisténsia Timorense, no exposição kona-ba feto resisténsia no sei partisipa iha programa Horta Show, hamutuk ho Xanana Gusmão.

Loron sei remata ho jantár ofisiál ne’ebé Primeiru-Ministru sei oferese iha Palásiu Nobre Lahane.

Iha  sexta-feira, sei realiza sesaun solene iha Parlamentu Nasionál no ponto aas ba komemorasaun mak sei hala'o iha lokraik iha Estadiu Munisipál Díli ho diskursu hosi sekretáriu-jenerál ONU no Primeiru-Ministru Timor-Leste.

Iha serimónia sesta-feira nian  sei partisipa mos Vice-Primeiru-Ministru husi Austrália, Richard Males, Nova Zelândia nian , Winston Peters, no Malásianian , Dato Hamidi, nomos xefi diplomásia husi Angola, Téte António, no Guiné Equatorial, Siméon Esono, hamutuk ho seluk tan.

MSE // JMC em Português, versaun Tetun Timor Hau Nian Doben 
Lusa/Fim

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.